Neki jezici na ovim internetskim stranicama mogu biti strojno prevedeni i sadržavati pogreške. Pomozite nam da ga poboljšamo Pročitajte originalni tekst na engleskom jeziku
Sloj magle koji se prostire po površini planeta, viđen s Međunarodne svemirske postaje.
Plava inicijativa

Kvaliteta zraka

Ono što se diže iz dimnjaka na jednom kontinentu, na drugima se spušta u pluća i mora.

NASA

Svaki dan svaki od nas udiše oko jedanaest tisuća litara zraka. Ne možemo odabrati koji zrak i ne možemo ga filtrirati očima: najopasnije onečišćenje je nevidljivo. Atmosfera je također partner oceana. Veliki dio onečišćenja koje ispuštamo u zrak završava u moru, mijenjajući njegovu kemiju na načine koji su mjerili mnogo prije nego što su shvaćeni.

Što je u zraku

  • Fine čestice (PM2,5) Čestice su manje od 2,5 mikrometara, a nastaju izgaranjem goriva, drva, usjeva i otpada te prašinama i kemijskim reakcijama u zraku. Dovoljno su mali da prođu duboko u pluća i u krvotok.
  • Grublje čestice (PM10) nastaju prašinom, građevinskim materijalima i trošenjem cesta. Oni se smještaju u nos i dišne puteve.
  • Dušikov dioksid Dušikov dioksid uglavnom dolazi iz vozila i elektrana te pomaže u stvaranju ozona i čestica.
  • Prizemni ozon Nastaje kada sunčeva svjetlost zagrije druge onečišćivače. Upala pluća i oštećuje usjeve.
  • Sumporni dioksid Ugljični dioksid nastaje izgaranjem ugljena i teškog loživog ulja, uključujući i u brodovima.
  • Dim iz kućanstava od kuhanja i grijanja drvom, ugljenom, gnojem ili kerozinom jedna je od najvećih izloženosti, a najviše su joj izložene žene i djeca.
Tradicionalni štednjak od blata i opeke pored zida kuće, s drvima za ogrjev, suhim kolačima od gnoja i kokosovih školjaka naslaganim ispred njega.
Chulla, tradicionalni štednjak u ruralnom Tamil Naduu u Indiji, koji se pali granama, otpadnim drvom, suhim gnojem i kokosovim školjkama. Dim iz požara poput ovoga je jedan od najvećih izvora onečišćenja zraka na svijetu. Photo: McKay Savage, CC BY 2.0

Javno zdravstvo

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da su kombinirani učinci onečišćenja zraka na otvorenom i u kućanstvima povezani s 6,7 milijuna preranih smrti svake godine, kroz moždani udar, bolesti srca, rak pluća, kronične bolesti pluća i infekcije. U 2019. godini, 99 posto svjetske populacije živjelo je na mjestima gdje se nisu zadovoljile Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smjernice za kvalitetu zraka. Svjetska zdravstvena organizacija 2021. godine prepolovila je svoju smjernicu za godišnji prosjek PM2,5, s 10 na 5 mikrograma po kubičnom metru, jer su dokazi pokazali štetu na nižim razinama nego što se ranije mislilo.

6,7 milijunaPrerane smrti godišnje od onečišćenja zraka na otvorenom i u kućanstvima zajedno (WHO)
99%of people lived where WHO guideline levels were not met (WHO, podaci iz 2019.)
5 µg/m³Godišnje smjernice SZO-a za PM2,5 od 2021. (WHO)
A dust storm over the Sahara on the border of Algeria and Niger.
Pustinjska prašina prelazi cijele oceane: saharska prašina oplodi Atlantik i Amazonu, te pogoršava kvalitetu zraka uz vjetar. Kredit: NASA

Zrak mijenja ocean

Ocean je apsorbirao otprilike četvrtinu ugljičnog dioksida koji je čovječanstvo emitiralo. That has slowed climate change, at a price: dissolved CO2 forms carbonic acid, and the surface ocean has become about 30 percent more acidic since the industrial revolution, a fall of about 0.1 pH units. Više kisele vode otežava koraljima, kamenicama, dagnjama i nekim planktonijima izgradnju svojih školjaka i kostura, a to doseže dolje u oceansku hranjivu mrežu.

Ostali onečišćivači zraka također padaju u more. Dušik iz ispušnih plinova i gnojiva povećava opterećenje hranjivim tvarima koje hrani mrtve zone. Živa iz sagorijevanja ugljena i rudarstva zlata malih razmjera taloži se u oceanu, gdje je mikrobi pretvaraju u metilživu koja se nakuplja u velikim ribama kao što su tuna i sabljarka te u ljudima koji ih jedu (UNEP Globalna procjena žive 2018).

Ocean je tiho čistio naš zrak dva stoljeća. Račun stiže u svojoj kemiji.

Dokazana rješenja za

Prljavi zrak je jedan od problema koji su ljudi već riješili, na mjestima, mnogo puta. Ako se uspostave jasna pravila, javni novac i čišća tehnologija, zrak će se poboljšati za nekoliko godina, a to će se stanje nastaviti poboljšavati sve dok se nastavljaju ti napori. To su izmjereni rezultati, a ne obećanja.

SAD. Između 1970. i 2024. godine ukupne emisije šest glavnih onečišćivača reguliranih Zakonom o čistom zraku smanjile su se za 79 posto, dok je gospodarstvo poraslo za 338 posto (Američka EPA). Čist zrak i rastuće gospodarstvo pokazali su se kompatibilnima.

Kisele kiše, ograničenje i trgovanje. Izmjene Zakona o čistom zraku iz 1990. godine postavile su nacionalno ograničenje za sumporov dioksid iz elektrana i omogućile kompanijama da trguju dozvolama pod njim, prvi nacionalni sustav ograničenja i trgovine. Elektrane u programu smanjile su emisije sumporovog dioksida za 96 posto između 1990. i 2023. godine. Mokra taloženja sulfata, uobičajena mjera kisele kiše, pala je za više od 70 posto između ranih 1990-ih i ranih 2020-ih, a broj praćenih jezera i potoka koji primaju više kiseline nego što mogu apsorbirati pao je za 81 posto (US EPA; US EPA).

![Greben tamnozelenih stabala smreke i jele s mnogim mrtvim, golim sivim debla koji stoje među njima na maglovitom planinskom vrhu.](../../../assets/initiatives/mount-mitchell-forest.jpg “Oštećena smreka i jelka na vrhu Mount Mitchella u Sjevernoj Karolini, 2006. Visoke planinske šume poput ovih su bile oštećene kiselom kišom kao i uvezenim štetočinama. Fotografija: SquareWave, CC BY-SA 3.0)

Europski sumporni rezovi. Između 2005. i 2023. godine emisije sumpornih oksida u Europskoj uniji smanjile su se za 84 posto, dušikovih oksida za 53 posto i sitnih čestica za 38 posto. Amonijak, koji uglavnom dolazi iz poljoprivrede, pao je za samo 17 posto, što pokazuje gdje su potrebni sljedeći napori (Europska agencija za okoliš).

Sateliti sada pokazuju promjenu iz orbite. A study led by Norway’s NILU research institute compared satellite measurements of nitrogen dioxide from 2019 to 2024 with economic growth in 2,475 cities around the world whose pollution had clearly changed, and found that almost 80 percent of them had grown richer while their air became cleaner; 390 cities grew richer with more nitrogen dioxide (ESA, 2026; Hassani et al., 2026).

Toranj blokovi blijede u gustoj sivoj magli iznad Pekinga, viđen s prozora hotela.
Peking pod maglom zagađenja u listopadu 2006. godine, sedam godina prije nego što je započeo gradski akcijski plan za čist zrak. Photo: David Barrie, CC BY 2.0

Peking, Kina. Prosječna godišnja količina sitnih čestica (PM2,5) u Pekingu bila je 2013. 89,5 mikrograma po kubičnom metru, gotovo osamnaest puta što WHO sada preporučuje. Prema petogodišnjem akcijskom planu za čist zrak, od 2013. do 2017. godine grad je uklonio kotlove na ugljen s ukupnim kapacitetom od 39.000 tona pare, skinuo 2,17 milijuna starih vozila s cesta i zatvorio 1.992 zagađujuće tvornice, dok su okolna područja također smanjila korištenje ugljena. PM2.5 je pao na 58 do 2017. godine i na 27,0 u 2025. godini, što je 70 posto manje nego u 2013. godini. Broj dana jakog onečišćenja smanjit će se s 58 u 2013. na 2 u 2024. godini. Rad nije završen: 27 je još uvijek više od pet puta veća od WHO-ove smjernice (Beijing Ecology and Environment Bureau; China Daily, 2025).

Londonska ultra niska zona emisije. Od 2019. godine vozači najzagađenijih vozila plaćaju dnevnu naknadu za vožnju u Londonu. Zona je započela u centru 2019. godine, a proširila se na unutarnji London 2021. godine i cijeli grad 2023. godine. Gradonačelnik Londona procjenjuje da je 2024. godine dušikov dioksid uz cestu bio 54 posto niži u središnjem Londonu i 27 posto niži u cijelom gradu nego što bi bio bez zone. To su modelirane procjene, koje uspoređuju stvarna mjerenja s izračunatim scenarijem “bez zone” (gradonačelnik Londona, ULEZ jednogodišnje izvješće).

Zeleni znak Ultra Low Emission Zone i znak zagušenja na stupu u središnjem Londonu, s crvenim dvoetažnim autobusom iza njega.
Znak zagušenja i ultra niske emisije zona na Euston Roadu u središnjem Londonu, travanj 2019., mjesec kada je zona započela. Photo: citytransportinfo, CC0

Čistiji brodovi. Međunarodna pomorska organizacija smanjila je 2020. godine ograničenje za sumpor u brodskim gorivima s 3,5 na 0,5 posto diljem svijeta (IMO).

Satelitski pogled dugih, svijetlih ukriženih linija u sloju niskih oblaka iznad Pacifika kod zapadnih Sjedinjenih Država.
Brodske tragove iznad zapadnog SAD-a, 1. studenog 2013: svijetle linije oblaka koje se formiraju na česticama u ispušnim plinovima brodova, crtajući rute brodova preko neba. Kredit: NASA/Jeff Schmaltz, MODIS Land Rapid Response Team

Lekcija iz svih ovih je ista. Mjerite zrak u javnosti, postavljajte zakonske granice, pružajte ljudima i poduzećima čišći izbor i nastavite s tim godinama. Čisto kuhanje, električni transport i vjetar te solarna energija idu korak dalje: uklanjaju izvor umjesto da ga čiste nakon toga.

Organizacije koje obavljaju ovaj posao

Ove neprofitne organizacije imaju javni zapis rezultata. Pogledajte što rade, a ako vam se njihov rad sviđa, razmislite o doniranju izravno putem njihovih web stranica. Zaklada Local Solar System nema nikakve veze s bilo kojom od njih i ne prima ništa od njih. Prije nego što date, pročitajte najnovije godišnje izvješće i računovodstvene izvještaje svake organizacije, kao što biste učinili s bilo kojom dobrotvornom organizacijom.

  • ClientEarth je dobrotvorna organizacija za zaštitu okoliša (registrirana u Engleskoj i Walesu, broj dobrotvorne organizacije 1053988). Koriste sudove kako bi natjerali vlade da poštuju vlastite zakone o čistom zraku: 2015. godine, u predmetu koji je pokrenuo, Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva naredio je vladi da izradi nove planove za ispunjavanje zakonskih ograničenja za dušikov dioksid (Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva, 2015.).
  • OpenAQ Air Quality Monitoring Network je neprofitna organizacija koja prikuplja mjerenja kvalitete zraka iz cijelog svijeta, od vladinih monitora od 2015. godine i od niskobudžetnih senzora od 2021. godine, te ih čini besplatnim i otvorenim za svaku upotrebu. Zajednice, novinari i istraživači koriste ga kako bi vidjeli zrak koji udišu, posebno u zemljama s malo službenih monitora.
  • Fond za čist zrak je dobrotvorna organizacija registrirana u Velikoj Britaniji (broj 1183697) koja financira i povezuje aktiviste, istraživače i vlade koji rade na onečišćenju zraka s programima u Indiji, Indoneziji, Gani, Južnoj Africi, Velikoj Britaniji i Europskoj uniji. Na svojoj internetskoj stranici navodi svoje donatore i bespovratna sredstva te projekte koje podržava.
Ograđena stanica za praćenje zraka s instrumentima i znakom na kojem piše EPA Air Monitoring Station na travnatom mjestu.
Stanica za praćenje zraka koju vodi EPA Victoria u Morwellu, Australija. Javni monitori poput ovoga, i jeftiniji senzori, hrane otvorene podatke koje svatko može provjeriti. Photo: Environment Protection Authority Victoria, CC BY 4.0

Kako možete pomoći

  • Provjerite zrak u svom gradu. Mnogi gradovi objavljuju podatke o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu; jeftini senzori omogućuju zajednicama da mapiraju svoje vlastite ulice. Podijelite što ste pronašli.
  • Spalite manje. Izbjegavajte spaljivanje vrtnog otpada, plastike ili obrađenog drva; ako grijete drvom, koristite suha, začinjena drva u modernoj peći.
  • Hodajte, vozite bicikl, dijelite ili se prebacite na električni pogon Vozite na kratkim putovanjima i isključite motore u praznom hodu, posebno u blizini škola.
  • Traži čiste ulice. Podržavajte susjedstva s malo prometa, školske ulice i zone čistog zraka na vašem području; pišite lokalnim predstavnicima o praćenju u blizini škola i bolnica.
  • Odaberite čistu energiju • gdje to vaš dobavljač dopušta, i podržite programe čistog kuhanja za obitelji koje još uvijek kuhaju na otvorenoj vatri.
  • Pomozite nam da to objasnimo. Prevedite ovu stranicu ili napravite lokalnu zračnu kartu putem doprinosnog foruma.

Izvori i daljnje čitanje