Glosar

A

Apoapsis

Točka orbite najudaljenija od središnjeg tijela, na udaljenosti a(1 + e). Oko Sunca se zove afel, oko Zemlje apogej.

Formula r_a = a (1 + e)

Vidi također: Perihel

Argument periapside (ω)

Kut, izmjeren u orbitalnoj ravnini od uzlaznog čvora do periapside.

Formula ϖ = Ω + ω

Gdje: ϖ Zemljopisna dužina periapside; Ω Zemljopisna dužina uzlaznog čvora

Vidi također: Dužina uzlaznog čvora (Ω), Perihel

Astronomska jedinica (au)

Jedinica duljine definirana kao točno 149.597.870.700 metara, otprilike prosječna udaljenost između Zemlje i Sunca. 2012. godine je objavljena verzija B2.

Vidi također: Svjetlosno vrijeme, Svjetlosna godina

Aksijalni nagib (nagib)

Kut između osi vrtnje tijela i okomite na njegovu orbitalnu ravninu. Zemljina je oko 23,44°, što uzrokuje godišnja doba. Uranov je oko 98°.

Vidi također: Deklinacija, Solsticij, Equinox

B

Bortleova ljestvica

Devet-klasa ljestvica noćnog neba tame uveden od strane John E. Bortle u Sky & Telescope (2001.), od klase 1 (odlično tamno mjesto, zvijezde magnitude 7,6 do 8,0) do klase 9 (unutarnji grad, magnituda 4,0 u najboljem slučaju).

Vidi također: Magnituda, Svjetlosno onečišćenje

K

Kružna orbitalna brzina

Brzina potrebna za kružnu orbitu na udaljenosti r. Na površini Zemlje, brzina svjetlosti je oko 7,9 km/s.

Formula v_c = √(μ / r)

Gdje: μ Gravitacijski parametar; r Udaljenost od centra

Vidi također: Brzina bijega, Vis-viva jednadžba

Z

Zviježđe

Jedno od 88 službeno definiranih područja na nebu (IAU, 1922. do 1930.), nazvano po tradicionalnom uzorku zvijezda kao što je Orion. Zvijezde u zviježđu su obično na vrlo različitim udaljenostima.

Vidi također: Magnituda

D

Deklinacija

Kut točke na nebu sjeverno (+) ili južno (−) od nebeskog ekvatora, nebeski ekvivalent zemljopisne širine. Sunčeva deklinacija kreće se između +23,44° i −23,44° tijekom godine.

Formula sin δ = sin ε · sin λ

Gdje: δ Sunčeva deklinacija; ε Pomak ekliptike; λ Sunčeva ekliptička dužina

Vidi također: Aksijalni nagib (nagib), Solsticij

Delta-v

Promjena brzine, u km/s. To je valuta svemirskih letova: svaki manevar košta delta-v, a raketno gorivo određuje koliko ima.

Formula Δv = v_e ln(m₀ / m_f)

Gdje: v_e Učinkovita brzina ispuha; m₀, m_f Početna i konačna masa

Vidi također: Hohmannov transfer, Efekt Oberth

P

Planetoidni sustavi

Tijelo koje kruži oko Sunca i gotovo je okruglo, ali nije očistilo svoje orbitalno susjedstvo te nije mjesec (IAU 2006). Primjeri: Ceres, Pluton, Eris, Haumea, Makemake.

Vidi također: Planeta, Kuiperov pojas

E

Ekscentricitet (e)

Koliko je orbita rastegnuta: 0 za krug, između 0 i 1 za elipsoid, 1 za parabolu i iznad 1 za hiperbolu.

Vidi također: Elipsa, Perihel

P

Pomrčina

Kada jedno tijelo prođe u sjenu drugog. Pomrčina Sunca: Mjesečeva sjena pada na Zemlju (za mladog mjeseca). Mjesečeva pomrčina: Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu (za punog mjeseca).

Vidi također: Čvor, Umbra i penumbra

E

Ekliptika

Ravnina Zemljine orbite oko Sunca i prividni godišnji put Sunca preko neba. To je uobičajena referentna ravnina za orbite tijela Sunčevog sustava. Nagnuta je oko 23,44° prema Zemljinom ekvatoru.

Vidi također: Aksijalni nagib (nagib), Nagib (i), Čvor

Elipsa

Zatvorena krivulja je skup točaka čija se udaljenost od dvije fiksne točke (žarišta) zbraja na konstantu. Vezane orbite su elipse s središnjim tijelom u jednom žarišnom mjestu (prvi Keplerov zakon).

Formula r = a(1 − e²) / (1 + e cos ν)

Gdje: a Velika poluos; e ekscentricitet; ν Istinita anomalija

Vidi također: Ekscentricitet (e), Velika poluos (a)

Equinox

Trenutak kada Sunce prelazi nebeski ekvator (deklinacija 0°), oko 20. ožujka i 22. rujna. Dan i noć su posvuda otprilike jednaki.

Vidi također: Solsticij, Deklinacija

B

Brzina bijega

Minimalna brzina pri kojoj tijelo bez pogona napušta gravitacijsko tijelo zauvijek. To je √2 puta kružna brzina na istoj udaljenosti. Zemljina površina: 11,2 km/s.

Formula v_esc = √(2μ / r)

Vidi također: Kružna orbitalna brzina, Specifična orbitalna energija

S

Slobodni pad

Pokret samo pod gravitacijom. Astronauti u orbiti osjećaju se bez težine jer su oni i njihova letjelica zajedno u slobodnom padu, a ne zato što gravitacija nije prisutna.

Vidi također: Orbitalni period, Gravitacija

G

Gravitacijski parametar (μ)

Množitelj gravitacijske konstante i mase tijela, μ = GM. Mjeri se mnogo preciznije nego G ili M sami. Zemlja: 398,600.4 km³/s²; Sunce: 1,32712 × 10¹¹ km³/s².

Formula μ = G M

Vidi također: Gravitacija, Vis-viva jednadžba

Gravitacija

Pritisak između masa. U Newtonovom opisu sila je proporcionalna objema masama i obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti.

Formula F = G M m / r²

Gdje: G 6.67430 × 10⁻¹¹ m³ kg⁻¹ s⁻² (CODATA 2018); M, m Dvije mase; r Udaljenost između centara

Vidi također: Gravitacijski parametar (μ), Slobodni pad

H

Hohmannov transfer

Dvostruko izgaranje minimalne energije između dvije kružne, koplanarne orbite, duž polovice elipse koja se dodiruje s obje.

Formula a_t = (r₁ + r₂) / 2

Vidi također: Delta-v, Vis-viva jednadžba

N

Nagib (i)

Nagib orbitalne ravnine u odnosu na referentnu ravninu (ekliptiku za planete, ekvator za satelite). Iznad 90° orbita je retrogradna.

Vidi također: Dužina uzlaznog čvora (Ω), Retrogradno

T

Treći Keplerov zakon

Kvadrat orbitalnog perioda je proporcionalan s kockom velike poluosi. Oko Sunca, gdje je T u godinama i a u au, T² = a³.

Formula T² / a³ = 4π² / μ

Gdje: T orbitalni period; a Velika poluos; μ G( M + m)

Vidi također: Orbitalni period, Velika poluos (a)

K

Kuiperov pojas

Regija ledenih tijela izvan Neptuna, od oko 30 do 50 AJ od Sunca. Pluton, Haumea i Makemake kruže oko Sunca.

Vidi također: Glavni asteroidni pojas, Planetoidni sustavi

S

Svjetlosno onečišćenje

Prekomjerno ili pogrešno usmjereno umjetno svjetlo, posebno nebo koje skriva zvijezde. Također utječe na divlje životinje i troši energiju.

Vidi također: Bortleova ljestvica

Svjetlosno vrijeme

Vrijeme svjetlosti treba putovati na određenoj udaljenosti. Sunčevoj svjetlosti treba oko 8 minuta i 19 sekundi da stigne do Zemlje. Naredbe za svemirske letjelice su odgođene svjetlosnim vremenom.

Formula t = d / c

Gdje: d udaljenost; c Brzina svjetlosti, 299.792,458 km/s

Vidi također: Astronomska jedinica (au)

Svjetlosna godina

Udaljenost koju svjetlost prijeđe u vakuumu za jednu julijansku godinu (365,25 dana) iznosi oko 9,46 trilijuna km ili 63.241 AJ. To je udaljenost, a ne vrijeme.

Formula 1 ly = c × 365.25 × 86,400 s

Gdje: c Brzina svjetlosti, 299.792,458 km/s

Vidi također: Astronomska jedinica (au), Svjetlosno vrijeme

D

Dužina uzlaznog čvora (Ω)

Kut, izmjeren u referentnoj ravnini od referentnog smjera, do točke gdje orbita presijeca ravninu koja ide prema sjeveru.

Vidi također: Čvor, Nagib (i), Argument periapside (ω)

M

Magnituda

Logaritamska ljestvica svjetline, gdje su manji brojevi svjetliji. Pet magnituda je točno faktor od 100 u sjaju.

Formula m₁ − m₂ = −2.5 log₁₀(F₁ / F₂)

Gdje: m magnituda; F promatrani tok

Vidi također: Bortleova ljestvica

G

Glavni asteroidni pojas

Područje između orbita Marsa i Jupitera, otprilike 2,2 do 3,3 AJ od Sunca, gdje se nalazi većina poznatih asteroida. Unatoč reputaciji, to je uglavnom prazan prostor; njegovo najveće tijelo je patuljasti planet Ceres.

Vidi također: Kuiperov pojas, Planetoidni sustavi

S

Srednja anomalija (M)

Kut koji se povećava ravnomjerno s vremenom, 360° po orbiti. To je posljedica Keplerove jednadžbe.

Formula M = E − e sin E

Gdje: E Ekscentrična anomalija; e ekscentricitet

Vidi također: Ekscentricitet (e)

Č

Čvor

Jedna od dvije točke u kojima orbita presijeca referentnu ravninu. Mjesečevi čvorovi leže na ekliptici; pomrčine se događaju samo kada se novi ili puni Mjesec pojavi u blizini čvora.

Vidi također: Dužina uzlaznog čvora (Ω), Pomrčina

E

Efekt Oberth

Izgaranje na mjestu gdje se letjelica kreće najbrže (duboko u gravitacijskom bušotini) najviše mijenja njezinu orbitalnu energiju. Polazak iz niske orbite stoga košta manje od preostale brzine koju želite daleko.

Formula Δv = √(v∞² + v_esc²) − v_c

Gdje: v∞ hiperbolička prekomjerna brzina; v_esc Brzina bijega na gori; v_c Kružna brzina na gori

Vidi također: Delta-v, Brzina bijega

O

Orbitalni period

Put tijela koje se kreće pod gravitacijom drugog. U slučaju dva tijela to je stožasti presjek: elipse (zatvorena), parabole ili hiperbole (otvoreni).

Vidi također: Elipsa, Treći Keplerov zakon, Slobodni pad

Orbitalni period

Vrijeme potrebno za dovršetak jedne orbite. Siderički period se mjeri u odnosu na zvijezde, a sinodički period u odnosu na drugo tijelo koje se kreće, kao što je Sunce gledano sa Zemlje.

Formula T = 2π √(a³/μ)

Gdje: a Velika poluos; μ Gravitacijski parametar središnjeg tijela

Vidi također: Treći Keplerov zakon, Sinodički mjesec

P

Perihel

Točka orbite najbliža središnjem tijelu, na udaljenosti a(1 − e). Oko Sunca se zove perihel, a oko Zemlje perigej.

Formula r_p = a (1 − e)

Vidi također: Apoapsis, Perihel

Perihel

Točka orbite oko Sunca koja je najbliža Suncu. Zemlja prolazi kraj njega početkom siječnja na udaljenosti od oko 147,1 milijuna km. Najveći pritok je Afon Dyfrdwy.

Vidi također: Perihel, Apoapsis

Planeta

Prema definiciji Međunarodne astronomske unije iz 2006. godine, tijelo koje kruži oko Sunca je dovoljno masivno da bude gotovo okruglo pod svojom vlastitom gravitacijom i očistilo je susjedstvo oko svoje orbite. Sunčev sustav ima osam.

Vidi također: Planetoidni sustavi, Orbitalni period

R

Retrogradno

Pomicanje ili rotiranje u suprotnom smjeru od većine tijela u sustavu. Venera se okreće retrogradno, a Triton i Halleyjev komet retrogradno (nagib iznad 90°).

Vidi također: Nagib (i), Sunčev dan

V

Velika poluos (a)

Polovica najdužeg promjera elipse. Ona određuje veličinu orbite, njezinu energiju i period.

Formula a = (r_p + r_a) / 2

Gdje: r_p udaljenost periapside; r_a udaljenost apoapsis

Vidi također: Treći Keplerov zakon, Elipsa

S

Siderski dan

Vrijeme koje tijelo treba da se jednom okrene u odnosu na udaljene zvijezde. Za Zemlju: 23 h 56 min 4.09 s.

Vidi također: Sunčev dan

M

Mjesec

Vrijeme koje Mjesec treba da napravi jednu orbitu oko Zemlje u odnosu na zvijezde: 27,322 dana.

Vidi također: Sinodički mjesec

S

Sunčev dan

Vrijeme od jednog podneva do sljedećeg, tj. jedna rotacija u odnosu na Sunce. Razlikuje se od sideričkog dana jer se tijelo također kreće duž svoje orbite.

Formula 1/P_solar = 1/P_rot − 1/P_orb

Gdje: P_rot Period rotacije (negativan ako je retrogradan); P_orb orbitalni period

Vidi također: Siderski dan, Retrogradno

Solsticij

Trenutak kada Sunce dosegne svoju najsjeverniju (oko 21. lipnja) ili južnu (oko 21. prosinca) deklinacija. To daje najduži i najkraći dan.

Vidi također: Equinox, Deklinacija

Specifična orbitalna energija

Energija orbite po jedinici mase. Negativna za vezane (eliptičke) orbite, nula za parabolični bijeg, pozitivna za hiperbolički.

Formula ε = v²/2 − μ/r = −μ / (2a)

Vidi također: Vis-viva jednadžba, Brzina bijega

Sinodički mjesec

Vrijeme između dvije identične Mjesečeve faze, npr. od mladog do mladog mjeseca: prosječno 29,531 dana.

Formula 1/P_syn = 1/P_sid − 1/P_year

Gdje: P_sid Mjesec, 27.322 dana; P_year Siderična godina, 365.256 dana

Vidi također: Mjesec

U

Umbra i penumbra

Umbra je tamni središnji dio sjene gdje je izvor svjetlosti potpuno skriven; penumbra je vanjski dio gdje je samo djelomično skriven.

Vidi također: Pomrčina

V

Vis-viva jednadžba

Orbita je u svakom trenutku jednaka brzini svjetlosti, bez obzira na udaljenost. To je u skladu s načelom očuvanja energije.

Formula v = √(μ (2/r − 1/a))

Gdje: μ Gravitacijski parametar; r trenutna udaljenost; a Velika poluos

Vidi također: Specifična orbitalna energija, Kružna orbitalna brzina

Alati i lekcije koriste pojednostavljene modele samo za učenje, a ne smiju se koristiti za navigaciju, planiranje misija ili bilo kakvu operativnu odluku. Certifikati su besplatni i neakreditirani. Pročitajte izjavu o odricanju odgovornosti za obrazovni sadržaj